Ionizirajuće zračenje

URTG uređaj svezi vašeg dopisa od 07.12.2009. godine kojim tražite da odgovorimo na upite vaših članova, a koji se odnosi na pregled hrane putem rendgen kontrole na prolazu „A“ i „B“ i u kojem navodite da radnici smatraju da su dovoljno izloženi zračenju prilikom pregleda kod dolaska i odlaska na i s posla pa da ne mora i njihova hrana prolaziti istu proceduru pregleda. Navodite da se radnici boje i da je to zračenje izrazito štetno po njihovo zdravlje. Nadalje tražite da odgovorimo na slijedeća pitanja kako bi umirili vaše članove:

 

1. Da li je svakodnevno izlaganje hrane zračenju pri prolasku kroz rendgen aparat opasno po zdravlje?

2. Ako je odgovor potvrdan, koliko je to opasno?

3. Kako zaštititi hranu od takvog zračenja?

4. Koliko mikro ili milisiverta zrače naši rendgeni i da li se i koliko puta testiraju?

5. Kojim propisom je određena doza zračenja koja nije opasna po zdravlje čovjeka?

6. Na koji način radnik može provjeriti da li rendgen zračenje ima utjecaj na njegovo zdravlje?

 

U svezi vaših postavljenih pitanja dajemo slijedeće odgovore:

 

Ad.1.) Da li je svakodnevno izlaganje hrane zračenju pri prolasku kroz rendgen aparat opasno  po zdravlje?

Prolaskom kroz rendgen uređaj hrana biva izložena ionizirajućem zračenju koje kao takvo ne zaostaje u hrani nakon izlaska iz rendgen uređaja niti čini hranu radioaktivnom.Rendgensko zračenje u ovom slučaju čini isti efekt hrani kao što rendgensko zračenje pri snimanju pluća čini plućima i u tom se smislu može usporediti sa svjetlošću koja također ne zaostaje u predmetima nakon gašenja izvora svjetlosti. Jedini utjecaj rendgenskog zračenja na hranu koji se može istaknuti je djelomična sterilizacija hrane tj. eliminiranje mikroorganizama sadržanih na i u hrani. To se smatra povoljnim utjecajem ionizirajućeg zračenja na zdravlje radnika jer prevenira moguće zarazne i ostale bolesti uzrokovane neprihvatljivim mikroorganizmima u hrani. Potrebno je također naglasiti da se u više od 40 zemalja provodi industrijska sterilizacija hrane korištenjem rendgenskog zračenja kao mjera sprečavanja kvarenja hrane i prevencija bolesti u čovjeka. Tako tretiranu hranu uredno i svakodnevno kupujemo u našim trgovinama.

 

Ad.3.) Kako zaštititi hranu od takvog zračenja?

Nikako. Nema se potrebe štititi hranu od takvog zračenja jer je to biološki potpuno besmisleno. Hrana koju radnici unose u područje iza rengen kontrole pregledava  se iz sigurnosnih razloga, isto kao i prtljaga putnika u zračnom prometu. Obzirom da pregled sadržaja posude s hranom putem rendgen uređaja nije štetno, nema svrhe štititi hranu od nečega što ne djeluje štetno na hranu. Svako unošenje sadržaja u štićeno područje bez rendgen kontrole ugrozilo bi sigurnost zračnog prometa.

 

As.4.) Koliko mikro ili milisiverta zrače naši rendgeni i da li se i koliko puta testiraju?

Rendgenski uređaji za kontrolu tereta i prtljage, koji se koriste u Zračnoj luci Zagreb, karakteristični su po tome što je, zbog njihove specifične konstrukcije, područje izloženosti, ograničeno na područje unutar kućišta gdje tijekom rada rendgena se smiju nalaziti samo predmeti koji se prosvjetljavaju. To znači da izvan kućišta rendgenskog uređaja, na položajima radnih mjesta radnika koji rade uz te uređaje, brzina doze u zraku je tek neznatno veća ili jednaka brzini pozadinskog zračenja koje na razini Republike Hrvatske prosječno iznosi do 150nSv/h.

Radnici Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, koji je ovlašteni stručni tehnički servis za obavljanje poslova zaštite od ionizirajućeg zračenja, provode zakonski određenu kontrolu kvalitete rada rendgenskih uređaja u vlasništvu Zračne luke Zagreb. Ta kontrola se provodi jednom godišnje ili nakon svake promjene koja može utjecati na kvalitetu rada rendgen uređaja. Te promjene uključuju selidbu uređaja s jednog položaja na drugi, servis ili slično. Nakon pregleda, kojim se testiraju parametri kao što su kontrola zračenja izvan kućišta uređaja i na položajima radnih mjesta radnika koji rade s tim uređajem, ispravnost zaštitnih sredstava – olovnih zavjesa, razlučivost monitora i slično, se izdaje ispitno izvješće i mišljenje na temelju kojega Državni zavod za zaštitu od zračenja izdaje Dozvolu za uporabu rendgen uređaja. Izvještaji o tome u kojima su navedene i brojčane vrijednosti zračenja dostupni su na uvid u Službi zaštite na radu.

 

Ad.5.) Kojim propisom je određena doza zračenja koja nije opasna po zdravlje čovjeka?

Sva problematika izloženosti ionizirajućem zračenju regulirana je Zakonom o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja, Narodne novine Republike Hrvatske broj: 64/06 te pratećim pravilnicima. U članku 11. Zakona stoji: „Pojedini stanovnik ne smije u jednoj godini primiti efektivnu dozu višu od 1 mSv od izvora ionizirajućeg zračenja koji su uključeni u djelatnosti sa izvorima ionizirajućeg zračenja“, dok u članku 13,: „Efektivna doza izloženih radnika ne smije u normalnim uvjetima tijekom rada biti veća od 100 mSv u razdoblju od pet uzastopnih godina, uz uvjet da niti u jednoj godini petogodišnjeg razdoblja efektivna doza ne smije biti veća od 50 mSv.“

Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, kao znanstvena institucija sa dugogodišnjom znanstvenom i stručnom tradicijom na području istraživanja ionizirajućeg zračenja, provodi opsežna istraživanja izloženosti radnika koji rade s ili uz rendgenske uređaje za kontrolu prtljage. Sva dosadašnja mjerenja su potvrdila tezu da niti jedan radnik koji radi uz stacionarne rendgenske uređaje za kontrolu prtljage i pošiljki u svom svakodnevnom radu ne bi primio ekvivalentnu dozu raspršenog ionizirajućeg rendgenskog zračenja niti približnu granici od 1 mSv godišnje.

 

Ad.6.) Na koji način radnik može provjeriti da li rendgen zračenje ima utjecaj na njegovo zdravlje?

Izloženost čovjeka ionizirajućem zračenju može se potvrditi različitim testovima kao što je test promjena na crvenim krvnim zrncima ili test kromosomskih aberacija, ali takvi testovi će pokazati odstupanja od normale samo u slučaju trenutnih izloženosti vrlo visokim dozama zračenja ili u slučaju dugotrajne izloženosti također visokim dozama ionizirajućeg zračenja.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da izloženostvrlo niskim dozama zračenja, dozama koje su približne ili nekoliko puta veće od prirodnog pozadinskog zračenja, a što bi bio slučaj kod svih radnika Zračne luke Zagreb, ne utječu na ljudsko zdravlje. S obzirom na izrečeno sasvim je besmisleno provjeravati da li je raspršeno rendgensko zračenje od rendgena za kontrolu tereta i prtljage u Zračnoj luci Zagreb ostavilo ikakvog zdravstvenog traga u ljudskom organizmu. Bilo kakvu bolest radnika Zračne luke Zagreb bi bilo vrlo teško dovesti u uzročno posljedičnu vezu ili još teže kao direktnu posljedicu rada s i uz rendgenski uređaj za kontrolu tereta i prtljage, a koja bi bila isprovocirana i uzrokovana djelovanjem raspršenog rendgenskog zračenja vrlo niskih energija i doza pri normalnim radnim okolnostima i protokolarno ispravnom korištenju rendgenskih uređaja.

 

U potpisu: Predsjednik odbora za zaštitu na radu, Marko Kujundžić, dipl.iur.